Vakifi Omar Pirić i Demirel Pirić grade sebi džennetske ograde na budućem svijetu

19. Augusta 2020. UREDNIK 0

Vakifi sebi prave mjesto u Džennetu. Uzvišeni Allah dž.š. kaže: “Ko će Allahu drage volje zajam dati, da bi mu ga On mnogostruko vratio…”  (El-Hadid, 11)

Vakifi će biti prepoznati na budućem svijetu, isto kao što su prepoznati na dunjaluku po svojim hajratima.

Javila se potreba ograđivanja Centralnog mezarja u Čeliću. Bilo je potrebno ograditi 200 metara u gornjem mezarju i 100 metara u donjem mezarju. Želju da sebe upišu među vakife izrazili su Omar Pirić, direktor firme Tehnomarket-Pirić d.o.o. Čelić, i Demirel Pirić, direktor firme Deplast d.o.o. Tuzla. read more


Adaptacija mekteba Džihani Čelić: Nagrada vakifima dospijeva i nakon njihove smrti

18. Augusta 2020. UREDNIK 0

Pripreme za početak mektebske nastave uveliko traju u džematu Džihani Čelić. Od ideje da se ide sa krečenjem mektebskih učionica došlo se na inicijativu da se izvrši kompletno uređenje mektebske zgrade.

Projekat obnove mektebske zgrade je podijeljen na dva dijela:

  1. adaptacija unutrašnjih prostorija mektebskih učionica (vrijednost projekta 7 500 KM)
  2. dogradnja sprata na mektebskoj zgradi i kompletno unutrašnje i vanjsko uređenje (vrijednost projekta 34 185 KM).

U toku su radovi na realizaciji prvog dijela projekta. Imena svih vakifa – donatora na mektebskoj zgradi biće uramljena i istaknuta na zidu mektebske učionice.

Prošlo je 38. godina od zidanja mekteba u Džihanima (20. januar 1982. godine). read more


Nahviočani ograđuju mezarje staro više od 400 godina. Tome svjedoči i nišan iz 1617. godine

17. Augusta 2020. UREDNIK 0

Mjesec avgust u džematu Nahvioci je veoma radno aktivan. Vrijedne džematlije Nahvioca su došli na inicijativu da  ograde Staro mezarje.

U ovom mezarju leže naši daleki preci. Mezarje je dobilo naziv “Staro”, jer je sigurno staro više od 400 godina. Jedan od dokaza je i pronađeni nišan iz 1617. godine.

Džematlije se nadaju skorom završetku radova i ne žele nikoga posebno isticati. Naglašavaju da zasluge ima cijeli džemat koji jedinstveno učestvuje u realizaciji ovog hairli projekta. read more


Nova 1442. hidžretska godina nastupa u srijedu, 19. avgusta, poslije akšam-namaza

15. Augusta 2020. UREDNIK 0

U ime Allaha Milostivog, Samilosnog!

Hvala Allahu koji nas je stvorio i darovao nam uputu preko plemenitog Poslanika da nam bude vodilja na ovome svijetu. Nema upute do Božije upute i nema spasa izvan Njegove milosti. On je Jedan i Jedini i niko Mu nije ravan.

Mir i spas neka su na posljednjeg Allahovog poslanika Muhameda, njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe.

Slavljen neka je Onaj koji je u svojoj Časnoj Knjizi rekao:

إِنَّ الَّذِينَ آمَنُوا وَالَّذِينَ هَاجَرُوا وَجَاهَدُوا فِي سَبِيلِ اللَّهِ أُولَٰئِكَ يَرْجُونَ رَحْمَتَ اللَّهِ ۚ وَاللَّهُ غَفُورٌ رَّحِيمٌ read more


Obavijest o prikupljanju kurbanskih koža i mesa

24. Jula 2020. UREDNIK 0

Otkup goveđih kurbanskih kožica za područje Medžlisa IZ Čelić vršit će firma “Dinoza” d.o.o. Orašje. Ovčija koža se neće prikupljati zato što niko nije htio da vrši otkup ovčije kože.

Kurbanske kože ne smiju biti oštećene i nenasoljene. Goveđa koža se soli sa 7 kg soli.

Odvoz kurbasnkih koža iz džemata zbog vremenskih uvjeta vršit će se samo prvi dan Bajrama od 17 sati. Ukoliko bude ostalo kurbanskih koža drugi dan, džematlije mogu organizovati odvoz koža u privatnoj režiji u prostorije firme “Dinoza” u Orašju. read more


U petak salla, sergija za povratničke džemate i hutba Reisu-l-uleme o Genocidu u Srebrenici

9. Jula 2020. UREDNIK 0

U petak 10. jula 2020. godine uz svim džematima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini organizirat će se učenje salle (tendžid) prije podnevskog ezana. U svim džamijama u domovini, domovinskim zemljama  i bošnjačkoj dijaspori ovog petka organizirat će se i sergija (prikupljanje dobrovoljnih priloga) za podršku povratničkim džematima.

Reisu-l-ulema, Husein ef. Kavazović, kao i hatibi  svih džamija, u petak 10. jula u Gazi Husrev-begovoj džamiji kazivat će hutbu u Genocidu o Srebrenici. read more


Program obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici: online praćenje, broj prisutnih ograničen

5. Jula 2020. UREDNIK 0

Na prijedlog Reisu-l-uleme, Vijeće muftija i Rijaset Islamske zajednice u BiH su usvojili Program vjerskog obilježavanja godišnjice Genocida nad muslimanima Bošnjacima, koji uključuje klanjanje dženaza-namaza žrtvama Genocida, hutbu, učenje hatme, Jasin-i-šerifa, kelime-i tevhida, Salle, zikra i dove. Ove godine će se po prvi put jednoobrazno u svim džamijama na području Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ovim povodom učiti Salla.

Navodi da će 6. jula početi online program Memorijalnog centra Srebrenica posvećen 25. godišnjici genocida, koji će se zvati “12 dana sjećanja”. read more


Islamska zajednica u BiH izdvojila 100.000 KM za pomoć Sandžaku u borbi protiv korone

30. Juna 2020. UREDNIK 0

Pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića danas je u Sarajevu održana vanredna sjednica Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH), na kojoj je donesena odluka o urgentnom izdvajanju 100.000 KM za podršku medicinskim timovima koji će iz Bosne i Hercegovine biti upućeni u Sandžak kako bi pomogli tamošnjim medicinskim radnicima u suzbijanju širenja virusa COVID-19.

Rijaset je također donio odluku da se u svim džamijama u domovini, domovinskim zemljama i bošnjačkoj dijaspori ovog petka organizuje sergija (prikupljanje dobrovoljnih priloga) za podršku Sandžaku u borbi protiv koronavirusa. read more


Centralna svečanost na dovištu Ajvatovica održat će se u nedjelju, 28. juna 2020. god.

27. Juna 2020. UREDNIK 0

Ajvatovica  je tradicionalno dovište bosanskih muslimana u drevnom gradu Pruscu, i mjesto gdje se u jednom danu okupi najviše ljudi u Bosni i Hercegovini. Iako u sebi ima i vjerskih elemenata Ajvatovica nije samo vjerska manifestacija. Ona ima za cilj okupiti na jednom mjestu veliki broj muslimana i osnažiti ih za budućnost. Stoljećima su se muslimani okupljali na mjestu gdje je, prema kazivanjima, Ajvaz-dedina dova upućena Uzvišenom Bogu raspolutila stijenu i tako Prusac dobio toliko potrebnu vodu. Od 1949. godine, kada su krvavo spriječili održavanje Ajvatovice, komunistički režim je bio zabranio ovu manifestaciju. To je trajalo sve do 10. godine, a od tada je Ajvatovica vjerskokulturna manifestacija čiji se sadržaji prezentiraju nekoliko dana u Bugojnu, Travniku, Donjem Vakufi i Pruscu. read more


Prisjećanje na Dan korajske golgote (15. juni 1992. godine)

11. Juna 2020. UREDNIK 0

15. juna 1992. godine MZ Koraj je zaprimila ultimatum od tadašnjih vlasti općine Lopare i ujedno najavili da se Koraju i njegovim mještanima priprema najcrnji scenario koji se kroz bogatu historiju Koraja ponavlja već nekoliko puta. Ovog datuma (15. juna 1992. godine) u 15:05 sati napadnut je Koraj iz svih pravaca iz svih raspoloživih oruđa i oružja sa kojim je raspolagala tadašnja JNA odnosno vojne i paravojne formacije koja je naoružavala JNA. Pored činjenice da je tadašnji Krizni štab mjesne zajednice Koraj, zagovarao mirno razrješenje novonastale situacije i prihvatio sve uslove koje su pred njih postavljale tadašnje vlasti općine Lopare, scenario koji je bio primjenjivan u mnogim mjestima širom BiH, izgleda morao se primjeniti i na Koraj, a to je uništiti i popaliti sve sto je bošnjačko, opljačkati i uz prijetnju i upotrebu vojne sile raseliti stanovništvo. Poučeni iskustvom iz ne tako davne historije, najveći broj stanovnika MZ Koraj nije prihvatio scenario tadašnjih vlasti, pa su odmah poslije ultimatuma, uputili se u pravcu Čelića. Svi oni koji nisu uspjeli otići u tom pravcu, doživjeli su golgotu na svoj način. Tih dana u Koraju su vršene doslovno prave hajke na preostalo stanovništvo. Isti su skupljani u grupe i upućivani iznad Koraja na prostor MZ Milino Selo, odnosno mjesto poznatije kao Babajača. Odatle su prevezeni na prostor općine Ugljevik, gdje su po njihovom nahođenju odvajani muškarci, žene i djeca. Veliki dio muškaraca (njih 120 registrovanih) među kojima se nalazio i određeni dio vojno nesposobnih su odvedeni u zloglasni logor Batković, a žene i djeca su sa autobusima upućivani u pravcu Tuzle, Teočaka ili Bijeljine. Uporedo sa ovim aktivnostima tadašnja vlast općine Lopare dozvoljava nezapamćenu pljačku materijalnih dobara koje su mještani Koraja mukotrpno stvarali i nabavljali. Izgleda da je to bila nagrada pojedincima i grupama za dobro odrađen posao. Šteta koja je učinjena procjenjuje se na preko 200 miliona maraka. U vrlo kratkom periodu poslije 15. juna 1992. godine, ubijeno je 59 civila uglavnom starije životne dobi, koji takvi nisu mogli predstavljati nikome nikakvu prijetnju. Za više od 30 civila još nisu pronađeni ostaci tijela. I pored toga što je od tog zločina prošlo 28 godina, niko od aktera, niti od bivše vlasti nije odgovarao za zločine. read more