U Čeliću klanjana dženaza generalu Hazimu Šadiću

U utorak, 29. juna 2021. god., poslije ikindije-namaza klanjana je dženaza generalu Hazimu Šadiću. Dženazi su prisustvovali reisul-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazvić, Muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, glavni imam Džemal ef. Šadić, predsjednik Medžlisa IZ Čelić Salih Karamović, imami Medžlisa IZ Čelić i ostali visoki vjerski, politički i vojni dužnosnici.

U Čeliću, mjestu gdje je kao deseto dijete svojih roditelja rođen 1943. godine, brigadni general Armije RBiH Hazim Šadić je pronašao i svoj vječni smiraj. Poslije kraće bolesti preselio je u nedjelju 27. juna u 78. godini, a dženazu – namaz u centru Čelića predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

Reis Kavazović i brigadni general Šadić su se veoma dobro poznavali jer je u vrijeme agresije na BiH Kavazović bio tuzlanski muftija, a Šadić komandant Drugog korpusa Armije RBiH.

– General Šadić, njegovi komandanti i borci su nam u amanet ostavili slobodu i domovinu. Je li to malo? Ne! Bio je tih čovjek, ali i čovjek od djela. U teškim vremenima, pogotovo 1993. godine, znao je pozvati predstavnike svih naroda, pa i nas iz vjerskih zajednica, da nas informiše o odlukama koje će donijeti. Donio je odluku o oslobađanju Vareša i spajanju Tuzle sa Zenicom – kazao je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Njegovi Čelićani ga pamte po dobru, kao i njegovu porodicu.

– Naša brigada, 254., na kraju rata je postala slavna brdska brigada Armije R BiH. General Šadić je bio uz nas od njenog formiranja, pa do trenutka kada je postala značajna oružana sila – kaže Suad Ribić, nekadašnji član štaba 254. slavne brdske brigade Armije R BiH iz Čelića.

Dženazi generalu Šadiću je prisustvovao gotovo cijeli Čelić, ali su došli generalovi saborci iz svih dijelova Tuzlanskog kantona, iz Sarajeva i drugih dijelova BiH.

Brigadni general Hazim Šadić rođen je 6. novembra 1943. godine u Čeliću gdje je završio osnovnu, a u Sarajevu srednju vojnu školu. U Beogradu je 1968. godine završio Vojnu akademiju kopnene vojske u tadašnjoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA).

Od početka agresije na BiH stavio se u službu odbrane, a u aprilu 1992. godine imenovan je za načelnika Okružnog štaba Teritorijalne odbrane Tuzla, a u oktobru 1992. godine i za načelnika štaba Drugog korpusa Armije R BiH.

Predsjedništvo BiH ga je u februaru najteže ratne 1993. godine postavilo za komandanta Drugog korpusa Armije RBiH.

Čin brigadnog generala dobio je 14. decembra 1993. godine, a odlikovan je i najvišim ratnim prizanjem „Zlatnim ljiljanom“ 1993. godine.

Izvor: www.avaz.ba